GRADONAČLENIK GRADA VRGORCA ZABRANIO KORIŠTENJE JEDNOKRATNE PLASTIČNE AMBALAŽE

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić u ponedjeljak je direktorima i ravnateljima gradskih ustanova dao naputak o zabrani korištenja plastične ambalaže u gradskim ustanovama kao i na gradskim manifestacijama, a nju bi trebala zamijeniti ambalaža od stakla i biorazgradivog papira.

Direktori i ravnatelji koje je Pranić jutros okupio dobili su naputak o prestanku konzumiranja flaširane vode na radnim sastancima u gradskoj upravi te na sjednicama Gradskog vijeća. Umjesto nje bi se ubuduće trebala servirati voda u staklenim vrčevima iz gradske vodovodne mreže.

PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA MORA SE ŽURNO OČITOVATI O MEDIJSKIM NATPISIMA O PRITISCIMA RBA BANKE NA SAMOSTALNOST I NEOVISNOST RADA INSTITUCIJE

Nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru Marin Škibola održao je danas u Rijeci konferenciju za medije povodom medijskih napisa o tome da je RBA banka, u slučaju „franak“, pokušala naručiti usluge vršenja pritiska na Ustavni sud.

Udruge, zastupnici i građani pojedinci koji su zbog slučaja „franak“ ušli u otvorenu borbu za očuvanje financijske stabilnosti Republike Hrvatske i očuvanje svoje imovine, uvijek su imali osjećaj da se nasuprot njih nalazi odviše moćan neprijatelj – banke koje kao nositelji financijskog sustava imaju doticaja i utjecaja na političku i pravosudnu elitu. Posljednji medijski natpisi o tome da je RBA banka zbog slučaja “franak“ htjela unajmiti PR agenciju s ciljem vršenja pritiska na Ustavni sud samo potvrđuje spomenutu bojazan kao ispravnu i posve opravdanu.
Tražimo od predsjednika Ustavnog suda žurno očitovanje o istraživačkom članku novinara Ilka Ćimića s portala Indeks. Predsjednik Ustavnog suda treba jasno i nedvosmisleno javnost upoznati s izvršenim pritiscima na instituciju, ili pak direktno negirati da je do istih došlo. Ovo nije nužnost samo zbog spomenutog članka, već i zbog prijašnjih afera vezanih uz Ustavni sud, koji su doprinijeli padu povjerenja građana u tu instituciju, a tiču se upravo prikrivenih, nelegitimnih i nezakonitih utjecaja na rad Ustavnog suda u pojedinim predmetima. Tako je ustavni sudac Ivan Matija u pisanom obliku protestirao pred drugim kolegama jer se vršio lobistički pritisak na suce s ciljem ukidanja presude Sanaderu. Osim toga, ustavna sutkinja Slavica Banić završila je pod mjerama nadzora jer je u kontaktu s optuženikom Zdravkom Mamićem pripremala rušenje izmjena i dopuna Zakona o sportu, kojim se trebao uvesti red u Hrvatski nogometni savez.
Kada jedna banka u okviru svog uobičajenog javnog djelovanja podrazumijeva kao nužnost vršenje pritiska na jednu od najviših samostalnih institucija u državi, onda to otkriva puno o samoj banci, ali daleko više otkriva o pravoj naravi pravno-političkog sustava moderne Hrvatske, kojeg je izgradila naša politička, društvena i financijska elita. Okruženi smo tijelima javne vlasti u kojima ne stanuje odgovornost, u kojima se ne polažu računi za svoj rad, u kojima nema transparentnosti i posvećenosti javnom interesu, a ovaj sindrom nažalost ne zaobilazi ni samostalne i neovisne institucije, pa čak ni one iz pravosudne grane vlasti.
Sastavni dio pozitivnih promjena, koje se moraju dogoditi kako bi Republika Hrvatska postala država iz koje se ne iseljava i država u kojoj žive sretni građani, jest mukotrpan i posvećen rad svih tijela javne vlasti u vraćanju izgubljenog povjerenja građana. Oni koji na ovo nisu spremni moraju otići iz državnog i javnog sustava zauvijek.

Zaustavljanje iseljavanja mladih iz ove države dogodit će se samo i isključivo onda, kada mladi postanu prioritet u djelovanju politike. Ključni cilj rada Nezavisne liste mladih na nacionalnoj političkoj sceni je uspostava interesa i potreba mladih kao fokusa svih javnih politika Hrvatske. Interesi i potrebe najmlađih su nam uvijek na prvom mjestu, i ključna vodilja u promišljanju kakvo društvo i država želimo postati.

Pravo djece na obrazovanje štite, kako hrvatski Ustav, tako i međunarodne konvencije. Podržavamo zahtjeve profesora, učitelja i odgajatelja za povećanje plaća jer su nam u fokusu mladi u nadi da će to sve voditi prema boljem obrazovnom sustavu.

Ako želimo snažno povećati kvalitetu obrazovanja prvi je korak razviti instrumente koji tu kvalitetu mogu mjeriti – rezultati na državnoj maturi ne mogu biti naš jedini mjerni instrument. U našem razmišljanju o unapređenju obrazovnog sustava vodilje nam moraju biti i druge nužne reforme pred nama – redefiniranje mreže škola, depolitizaciji školskih odbora, definiranje jasnih sustava vrednovanja izvrsnosti i rezultata.

Ustav Republike Hrvatske je odredbom o glasačkom pravu s navršenih 18 godina ograničen na izbore za
Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na
državnom referendumu. Međutim, ne određuje dobnu granicu za lokalne izbore, što je učinjeno postojećim Zakonom o lokalnim izborima. Izmjenama koje predlaže Klub zastupnika Nezavisne liste mladih snižava se dobna granica biračkog prava na lokalnim izborima na 16 godina.

Klub zastupnika Nezavisne liste mladih želi aktivnom ulogom doprinijeti jačem uključivanju mladih ljudi u postupke donošenja odluka, a pogotovo onih koje se izravno odnose na kvalitetu života. Svjedoci smo
političke apatije među širom populacijom, a posebice među mladima. Mi želimo poručiti mladima da
kreiranje javnih politika može i mora pripadati i njima te ih potičemo da važnost svog glasa testiraju u
svojim lokalnim zajednicama.

„Koristeći manevarski prostor unutar postojećeg ustavnog rješenja, predlažemo zakonodavnu inovaciju
kojom bi snizili dobnu granicu za aktivno biračko pravo na lokalnim izborima. Naš prijedlog je da se ta
granica stavi na 16 godina i predstavlja prvi korak u ostvarenju jednog od ciljeva političkog programa NLM-a – spuštanje dobne granice za sve izbore“, naglasio je Tomislav Panenić. Pojasnio je da se predloženo pravo odnosi isključivo na pravo glasa, a granica punoljetnosti još onemogućava preuzimanje punih ovlasti koje zahtijevaju obaveze dužnosnika koji se biraju na lokalnim izborima.

„Predložit ćemo drugim zastupničkim klubovima i nezavisnim zastupnicima da podrže hitnost uvrštenja
ovoga Zakona na dnevni red sjednice Sabora jer u njemu vidimo jedan od pokretača transformacije
hrvatskog društva i države. Kao što sam i istaknuo prigodom osnivanja našeg Kluba, prečesto govorimo o
problemima mladih, a postojeća zakonska rješenja zanemaruju njihove potrebe, interese i potrebu za
snažnim uključenjem u društvene i političke procese, na lokalnoj i nacionalnoj razini.” istaknuo je zastupnik Ante Pranić apelirajući na saborske zastupnike i njihove zastupničke klubove.

Saborski zastupnik Marin Škibola je istaknuo rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe kojom se zemlje članice pozivaju da ispitaju mogućnost smanjenja starosne granice za glasanje na 16 godina. U
Austriji, Malti i Grčkoj mlađi od 18 godina sudjeluju u svim izborima, a na lokalnim razinama to pravo mladi imaju u Njemačkoj, Škotskoj i Estoniji. Također je naveo kako je „ovaj zakonski prijedlog dio niza prijedloga koje Klub nezavisne liste mladih priprema, a koji će se odnositi na jačanje uloge i prava mladih u društvenom i gospodarskom životu Hrvatske.“

Ova tema stalno prolazi ispod radara aktualnih političkih pitanja te očito nije prepoznato kao strateški važna što najbolje vidimo po tome da ga pompozno najavljena reforma obrazovanja uopće nije dotaknula. Na začelju smo EU po obuhvaćenosti djece programima ranog i predškolskog sustava. Europsko vijeće je 2002. godine u Barceloni utvrdilo ciljeve s područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a prema njima u članicama EU trebalo bi biti obuhvaćeno najmanje 33% djece mlađe od tri godine i 90% djece u dobi između tri godine i polaska u osnovnu školu. Mi smo daleko od tih ciljeva, a bez naznaka reformskih poteza sigurno ćemo i ostati na začelju. 

Saborski zastupnik Ante Pranić istaknuo je kako će se Nezavisna lista mladih zalagati za ujednačavanje standarda, odnosno da svakom djetetu zajamčimo pravo pohađanja ranog i predškolskog programa u svojoj lokalnoj sredini pod jednakim uvjetima na razini države. 

„U vremenu demografskog sloma države, u Hrvatskoj je potrebno omogućiti svakom djetetu pravo na jednako dostupan, pristupačan i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje. U našoj državi više od 300 gradova i općina nema jaslične programe, a više od 140 gradova i općina uopće nema vrtiće na svom području. Sustav obilježavaju izrazite i rastuće regionalne nejednakosti po svim parametrima pri čemu manje razvijene ruralne sredine imaju nemjerljivo manje mogućnosti unapređenja postojećih predškolskih kapaciteta. Rezultat je to činjenice što je odgojno-obrazovni sustav prepušten u nadležnost gradova i općina što znači nejednaka prava djece vrtićke dobi na državnoj razini. Potrebna je aktivnija uloga države u širenju mreže vrtića, te povećanju kvalitete i priuštivosti predškolskih programa. Nužno je definirati jasni i ujednačeni nacionalni zakonski okvir u ovom području koji jedini može osigurati jednake uvjete svima. Posebno je potrebno staviti naglasak na djecu nezaposlenih roditelja te djecu iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa kojima često vrtić nije dostupan iz financijskih razloga. 

Svakom djetetu u našoj državi želimo osigurati pristup kvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i to neovisno o mjestu stanovanja ili socioekonomskom statusu njegovih roditelja. To za nas predstavlja strateški cilj i želimo predškolski odgoj i obrazovanje izjednačiti s osnovnoškolskim koji je po zakonu obvezan!” 

Tomislav Panenić istaknuo je kako najmanje djece pohađa vrtiće u slavonskim županijama gdje bi oni trebali biti dostupni svima posebno ako nam je strateški cilj okrenuti demografska kretanja prema pozitivnim brojkama. „Potrebno je naglasiti i razvijati održivost predškolskih programa. Postavlja se pravo pitanje iz kojih sredstava će gradovi i općine iz ruralnih područja financirati rad ustanova i predškolske programe za djecu kada sagrade vrtiće iz bespovratnih sredstava. Biti će nemoguće bez intervencije države. Svjedoci smo da se brojne škole zatvaraju ili su pred zatvaranjem uslijed premalog broja učenika. Potrebno je prilagoditi zakonski okvir kako bi se za otvaranje jasličnih ili predškolskih programa mogla adekvatnije iskoristi mreža postojećih osnovnih škola ili drugih objekata u školstvu što bi uzrokovalo i racionalizacije određenih zajedničkih troškova, a brojne male općine, uz značajno niža ulaganja, u kratkom vremenu organizirale bi predškolski odgoj na svom području. Predloženo rješenje je dvostruka dobit za male ruralne sredine – škola opstaje, a vrtić nastaje! 

Također zbog potreba intenzivnijeg širenja predškolskih programa doći će do manjka raspoloživog broja odgajatelja u sustavu. Osim uvođenja dodatnog stipendiranja za studijske programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i povećanje redovnih upisnih kvota, trebamo razmišljati o razvoju sustava prekvalifikacija za osobe srodnih zvanja koje bi mogle steći kvalifikaciju odgajatelja. Nacionalnim zakonskim okvirom treba ujednačiti plaće djelatnika predškolskog sustava – jer trenutno za isti posao se ne dobiva ista plaća na razini države, a s obzirom na uvjete rada i razmišljati o uvođenju beneficiranog radnog staža.” 

Za predsjednika Kluba izabran je najmlađi saborski zastupnik, Marin Škibola.
Saborski zastupnik Škibola uvodno je istaknuo važnost donošenja konkretnih i konstruktivnih mjera koje bi mlade ljude trebale motivirati da ne napuštaju domovinu.
Formiranje Kluba rezultat je dijaloga sa saborskim zastupnicima koji dijele mišljenje koliko je ova tema važna za opstojnost Republike Hrvatske.
Škibola kaže: „Želimo novoformiranim klubom u Hrvatskom saboru nametnuti progresivne stavove i potrebno donošenje dugoročnih održivih strategija razvoja koje u fokusu imaju obrazovanu, radno sposobnu populaciju. U svom radu i inicijativama želimo se okrenuti budućnosti. Kroz dijalog i činjenične rasprave učinit ćemo sve da Hrvatska bude zemlja jednakih prilika za svakoga i da jedini selekcijski kriterij bude izvrsnost.“

Saborski zastupnik i jedan od najmlađih hrvatskih gradonačelnika Ante Pranić istaknuo je važnost postojanja Kluba koji u fokus stavlja mlade ljude. „Hrvatska polako odumire, a razmjeri demografskog sloma vidljivi su u praznim učionicama mnogih škola diljem Hrvatske. Ove godine čak 137 osnovnih škola ostaje bez prvašića, mnoge se područne škole zatvaraju, 24 razreda prvašića je manje u odnosu na prošlu godinu. Potrebni su nam potpuni zaokreti u javnim politikama ako želimo promijeniti sadašnje stanje. Jedino poticanjem rasprava i konkretnim mjerama možemo stvoriti pretpostavke demografskog oporavka, a time i stvaranja pozitivne klime ostanka u Hrvatskoj. U djelovanju ćemo biti maksimalno otvoreni, spremni na dijalog i suradnju sa svim lokalnim i nacionalnim inicijativama ili pojedincima koji imaju ista ili slična razmišljanja o nužnim zaokretima u javnim politikama.”

Potpredsjednik kluba Tomislav Panenić uvodno je izrazio zadovoljstvo formiranja kluba s dva najmlađa saborska zastupnika, a svojim iskustvom kao predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu sigurno će pomoći u radu Kluba koji zagovara održivi razvoj. „Predložit ćemo donošenje mjera i aktivnosti koje imaju za cilj unapređivanje položaja mladih u društvu. Prečesto govorimo o problemima mladih, a nemamo ni jedno sustavno zakonsko rješenje koje usuglašava njihova prava i obaveze. Također želimo naglasiti važnost zaokreta odnosa prema ruralnim područjima Hrvatske koja se najviše prazne zadnjih godina, a neka od njih predstavljaju najvrijedniji resurs Republike Hrvatske. Najveći broj učionica ostaje prazan u Slavoniji, Banovini, Zagori, Lici i Gorskom kotaru, a na tom području stanovništvo stari. Zbog malih plaća koje su često ispod prosjeka RH, nesigurnih uvjeta rada u ruralnom području Hrvatske i besperspektivnosti – mladi odlaze. To je potrebno mijenjati i to s najviših instanci. Jer tužno je gledati da naša djeca odlaze proizvoditi hranu u druge države koju njihovi roditelji u Hrvatskoj kupuju u stranim trgovačkim lancima.“

– Ministar uprave dao ostavku. To neće umanjiti nečinjenje, nerad i manjak hrabrosti u reformi naše javne uprave koja je glavna kočnica razvoja svih potencijala Hrvatske. Možemo mi prelijevati iz šupljeg u prazno godinama, prebacivati službenike iz jedne u drugu službu, ali nema jasne reforme bez odvažnih rezova u vidu otkazivanja ugovora tisućama bespotrebnih izmišljenih radnih mjesta koja godinama služe za zbrinjavanje stranačkih kadrova. Nemamo mi više vremena za analize i kalkulacije. Kada će se reformirati javna uprava Hrvatske? Onog trenutka kada se pojavi hrabra i odvažna opcija koje će krenuti u reforme bez kalkulacija o mjesečnom rejtingu…