Nezavisna lista mladih u Solinu počela je kao pokret mladih pojedinaca nezadovoljnih stanjem u svom gradu i sa željom za promjenama jer je od osnutka Republike Hrvatske solinska gradska vlast bila nepromijenjena.

Gotovo 2 mjeseca prije izbora 2017. godine ovaj pokret se pridružuje stranci NLM i pod tim imenom po prvi put ulaze u gradsko vijeće s čak 3 vijećnika od ukupno 21 vijećnika koliko ih je tada brojilo gradsko vijeće Solina. Svojim zalaganjem u gradskom vijeću, te prepoznatljivošću svojih članova u Solinu gdje djeluju više kao aktivisti, volonteri i borci za javno dobro, prije nego klasična stranka, udvostručili su broj mandata u gradskom vijeću na prošlim izborima 2021. godine, a uspjeh je još i veći ako uzmemo u obzir kako se broj vijećnika gradskog vijeća s ranijih 21 smanjio na 19 vijećnika.

Danas NLM u solinskom gradskom vijeću ima 6 od 19 članova i jedina su oporba vladajućem HDZ-u (8 vijećnika) koji drži većinu u GV u koaliciji sa strankama BS (2 vijećnika) i SDP (1 vijećnik).

Ivan je profesor povijesti i predsjednik ogranka Matice hrvatske u Solinu te je član NLM-a od samog početka. Bio je gradski vijećnik u oba mandata te je od 2021. do 2023. izvršavao i funkciju predsjednika gradskog vijeća. Ivana je magistra kemijskog inžinjerstva te član NLM-a od 2020. godine. Osim predsjedništva izabrani su i ostali članovi izvršnog odbora kojeg će ubuduće činiti Ivan Bekavac (tajnik), Nada Gavrić te Damir Bekavac.

Zaustavljanje iseljavanja mladih iz ove države dogodit će se samo i isključivo onda, kada mladi postanu prioritet u djelovanju politike. Ključni cilj rada Nezavisne liste mladih na nacionalnoj političkoj sceni je uspostava interesa i potreba mladih kao fokusa svih javnih politika Hrvatske. Interesi i potrebe najmlađih su nam uvijek na prvom mjestu, i ključna vodilja u promišljanju kakvo društvo i država želimo postati.

Pravo djece na obrazovanje štite, kako hrvatski Ustav, tako i međunarodne konvencije. Podržavamo zahtjeve profesora, učitelja i odgajatelja za povećanje plaća jer su nam u fokusu mladi u nadi da će to sve voditi prema boljem obrazovnom sustavu.

Ako želimo snažno povećati kvalitetu obrazovanja prvi je korak razviti instrumente koji tu kvalitetu mogu mjeriti – rezultati na državnoj maturi ne mogu biti naš jedini mjerni instrument. U našem razmišljanju o unapređenju obrazovnog sustava vodilje nam moraju biti i druge nužne reforme pred nama – redefiniranje mreže škola, depolitizaciji školskih odbora, definiranje jasnih sustava vrednovanja izvrsnosti i rezultata.