Svoj aktivistički rad započeo je 2011.godine a kao vijećnik od 2013. godine kroz rad u općinskom vijeću zalagao se za rješavanje aktualnih problema i isticao projekte koji su važni za budućnost mještana Dicma.

Podsjetimo Petar Maretić, rođen je 11.11. 1988. godine u Sinju, oženjen je i otac troje djece. Po zvanju je bacc. ing. elektrotehnike. Na lokalnim izborima 2021. godine već u prvom krugu pobjeđuje dugogodišnjeg Hdz-ovog kandidata. Prije stupanja na načelničku dužnost bio je zaposlen više od 9 godina u građevinskom sektoru.

Aktualni je predsjednik Nezavisne liste mladih na državnoj razini i potpredsjednik podružnice Dicmo.

Bio je prvi županijski vijećnik sa područja općine Dicmo u skupštini SDŽ. Kroz rad u skupštini SDŽ zalagao se za sanaciju ambulante Dicmo, ali i za sanacije ambulanta u drugim dijelovima županije, uvođenje toplih obroka u škole, izgradnju novih vrtića i jaslica te je otvarao i mnoge druge teme.

Svoj aktivistički rad započeo je 2011.godine a kao vijećnik od 2013. godine kroz rad u općinskom vijeću zalagao se za rješavanje aktualnih problema i isticao projekte koji su važni za budućnost mještana Dicma.

Kao načelnik općine Dicmo smanjio je zatečena dugovanja, otplatio dio zatečenih sudskih presuda te započeo niz novih projekata te utrostručio općinski proračun što je dovelo do toga da je općina Dicmo prošle godine prešla iz 4. u 5. skupinu razvijenosti te iza sebe ostavila dio gradova i općina u okruženju. Neki od značajnih projekata su vrtić na katu općinske zgrade, dovršetak matičnog vrtića sa jaslicama, aglomeracija vodovoda Sušci-Osoje, Zeleni park, Tematski park Rera sa dovođenjem eksponata lokomotive u park, razni komunalni i infrakstrukturni projekti te formiranje buduće radne zone ali u svom mandatu doveo je dvoznamenkasti broj investitora u radnu zonu. Uveo je i komunalni linijski prijevoz na području općine, oslobodio studente plaćanja prijevoza, povećao stipendije te uveo nagrađivanje najuspješnijih sportaša i osoba koje promoviraju Dicmo. Povećao je i porodiljne naknade, usvojio novi prostorni plan i formirao novu stambenu zonu za mlade obitelji.

Nadamo se da će mještani Dicma prepoznati naš rad, trud i zalaganje te nas poduprijeti na predstojećim lokalnim izborima i povjeriti nam sljedeći mandat u kojem imamo još puno posla ali i niz planiranih te započetih projeka koje planiramo dovršiti- kazao je načelnik Petar Maretić.

Borit ćemo se za mlade, umirovljenike, ali i za sve što je dobro za boljitak Hrvatske, a mijenjat ćemo i državno odvjetništvo koje ništa ne radi, sve im stoji u škafetu. To treba biti netko tko će otvoriti taj škafet i tko će se pobrinuti da kriminalci odgovaraju. Nitko, apsolutno nitko neće biti zapostavljen – Matejas Jozipović

Skup je moderirala predsjednica Glavnog odbora NLM-a i aktivna županijska vijećnica Daša Dragnić koja je snažnim i inspirativnim govorom objasnila zašto je bitno što prije se uključiti i poznavati rad politike.

“Možda nisam mlada po godinama, ali sam mlada po bavljenju politikom. Do 2012. bježala sam od politike, jer to kao nije za mene, jer je to nešto prljavo. Bila sam posvećena struci, razvoju, društvenom djelovanju, ali tada se nešto prelomilo u meni, završila sam doktorat i aktivirala se i politički. Jer sam shvatila da sam svojim neuključivanjem i ja, ali i svi mi suodgovorni za stanje kakvo je. Jer, kako će se politika očistiti, i kako će stvari ići nabolje, ako se stručni, pošteni i oni koji stvarno žele dobro, ne uključe?!”

“Zašto djeca moraju ispaštati i ne dobivati nešto što pripada njima?”

Predsjednik NLM Petar Maretić, inače i načelnik Općine Dicmo predstavio je sve što se u Dicmu radilo otkad je NLM.

“Od 2021. u Općini Dicmo napravili smo puno toga – najprije, uveli smo transparentnost i bili jednaki prema svima. Zašto to naglašavam? Jer danas, nitko od nas nije jednak. Zašto to kažem? Otac sam troje djece, i u zadnjih osam godina nikada nisam imao dječji doplatak. Zašto djeca moraju ispaštati i ne dobivati nešto što pripada njima? A s druge pak strane, imamo niz troškova koji nisu za boljitak svih nas, mještana i građana. Zato se trebamo zapitati koga mi to ‘guramo’ i zašto uvijek spavamo kada su izbori? Mi s NLM odlučili smo tražiti vašu potporu jer želimo pokazati što su jedno Dicmo, jedna Podgora, jedan Vrgorac napravili za dobro svih mještana – konkretno, u samo dvije i pol godine smo ‘žrtvovali’ dio općinske zgrade i napravili općinski vrtić sa 60 mjesta kapaciteta. Vodovod, o kojem se pričalo preko 30 godina, mi smo u kratkom vremenu riješili imovinsko-pravne odnose, zašto? Samo je trebalo sjesti i proučiti te papire. Barem danas ima puno mladih i školovanih”, istaknuo je Maretić.

Jedan od srčanijih govora imala je mlada Petra Radić, inače načelnica Podgore kojoj je ovo prvi mandat.

Za početak je slikovito prikazala utjecaj svakog pojedinca; izašla je za govornicu s torbom punom kamenčića, koju je poslala da okruži dvoranom i da svaka osoba uzme samo po jedan kamen.

Danas bih trebala predstaviti što je sve Općina Podgora napravila u ove tri godine, NLM bilo je jako teško, nas 20-ak je sudjelovalo, svatko od nas bio je jedan kamenčić promjena. Ipak, danas neću pričati o svemu pozitivnom što smo napravili jer sve to objavljujemo svakodnevno, ali ipak prva smo općina u Hrvatskoj koja je uvela transparentnost. A zašto su doista parlamentarni izbori bitni? Zato što ima puno toga što lokalno ne možemo riješiti, čak i kada osvojimo vlast.

Primjer je naša Općina. Imamo rivu koja se raspada 30 godina, koja je pod upravom Ministarstva mora, pa i da u apartmanima imamo pločice od zlata, turistu to ne vrijedi. Lokalno, ne možemo puno, ali glas na parlamentarnim izborima, glas je za zalaganje da se takva vrsta problema riješi

“Na listi MOST, Suvereniste i NLM zaokružite posljednje 14. mjesto”

Gradonačelnik Vrgorca je Mile Herceg, prije toga je par godina bio zamjenik gradonačelnika i gradski vijećnik.

“Od početka sam s NLM, od 2012. Krenuli smo korak po korak, pa iako u Vrgorcu nije idealno, puno je bolje nego prije. Tijekom 2016. i 2017. u vrtiću je bilo 150 djece, vrtić se raspadao. I ja sam išao u taj isti vrtić u koji do 2015. nije uloženo gotovo ništa. Danas je u tom istom vrtiću 210 djece, kompletno je obnovljen, napravljen je i područni vrtić upravo zbog osluškivanja naših građana. Ljudi koji krenu u polje, imaju ostaviti djecu na sigurnom, ne trebaju ići u grad, a svi imaju jednak tretman. U izgradnji je i treći vrtić koji će biti značajan oslonac svim roditeljima koji žive i žele živjeti u Vrgorcu”, istaknuo je gradonačelnik Herceg i pozvao:

Na listi MOST, Suvereniste i NLM zaokružite 14. posljednje mjesto.

Na samome kraju, prisutni su imali priliku čuti govor Matejasa Jozipovića kandidata koji bi u Saboru predstavljao X. izbornu jedinicu.

“Sramota je da umirovljenici imaju mirovinu 400-tinjak eura. Kažu da su mirovine rasle? Na ovaj standard, umirovljenici moraju imati najmanje 700-800 eura mirovine kako bi mogli barem ‘preživljavati’. Za primjer, znate li koliko košta ovaj slanac? 90 centi, oko sedam kuna. A koliko je koštao 2016.? Dvije kune. Znači, otkad je Plenković na vlasti ovo je poskupilo 300 posto, da ne spominjem druge proizvode. Što je Plenković napravio? Kaže da je podigao mirovine za 30 posto, a samo je slanac poskupio 300 posto!

Ako uđem u Sabor kao kandidat NLM-a, nema šanse da podržim HDZ, i to je stav NLM-a koji želim jasno i glasno iskomunicirati da znate kome dajete glas. Borit ćemo se za mlade, umirovljenike, ali i za sve što je dobro za boljitak Hrvatske, a mijenjat ćemo i državno odvjetništvo koje ništa ne radi, sve im stoji u škafetu. To treba biti netko tko će otvoriti taj škafet i tko će se pobrinuti da kriminalci odgovaraju. Nitko, apsolutno nitko neće biti zapostavljen”, zaključio je Jozipović.

Originalni članak prenosimo sa portala dalmacijadanas

NLM ima po dva kandidata na svakoj listi.

 

Na listi je i naša Daši Dragnić iz NLM koja se u svom profesionalnom životu kroz rad na fakultetu zalaže za odgoj i obrazovanje mladih, koji će, uz znanje, razviti i želju za aktivnim doprinosom razvoju i boljitku društva. Nada se kako će mladi izaći na izbore, prepoznati opciju koja je na njihovoj strani te tako aktivno participirati u donošenju zakona i odluka koje će donijeti boljitak današnjici i biti zalog bolje budućnosti.

 

 

 

Na 14. mjestu na našoj listi u X. izbornoj jedinici nalazi se Matejas Jozipović iz NLM Baške vode.  Matejas je vijećnik općine Baška Voda i županijski vijećnik u SDŽ. Govoreći o politikama NLM-a koje su gotovo identične MOST-ovima, naglasio je važnost demografskih mjera koje će ohrabritit ljude da ostanu u svome kraju, ali i istaknuo kako će se, kao i do sada u općinskom vijeću i županijskoj skupštini, nastaviti boriti protiv korupcija i kriminala koji poput raka izjedaju zdravo tiku društva.Smatra kako su izbori prilika da nemoguće postane moguće te poziva sve da izađu na izbore i daju svoj glas onima koji će štititi nacionalne, obiteljske i antikorupcijske politike.

IX. izborna jedinica, lista broj 11 – Solin

Petar Maretić, predsjednik Nezavisne liste mladih i načelnika Općine Dicmo:

Kao i Matejas u desetoj, ovdje je Petar naš kandidat za preferencijalno glasovanje i ciljano se nalazi na 14. mjestu (posljednji). “Pokazali smo da su promjene moguće i upravo ovdje, u Solinu nam je pobjeda za malo izmaknula. Nadamo se da ćemo u budućnosti ostvariti bolje rezultate. Mi smo se odlučili boriti za naš kraj i našu zemlju. U Dicmu smo puno toga napravili, mislimo na infrastrukturu i obrazovanje i sve ovo želimo preslikati na našu lijepu Hrvatsku”, kazao je Maretić u predstavljaju.

Ivan Andabak, vijećnik u dva mandata u Gradskom vijeću Grada Solina i nekadašnji predsjednik GV-a Grada Solina:

“Jedina smo lista s dvoje Solinjana u cijeloj izbornoj jedinici. Sve promjene koje smo napravili u Solinu želimo napraviti i na nacionalnoj razini”, rekao je Andabak.

Petrov: “Više nema izgovora. Izađite na izbore.”

“Građani trebaju napraviti promjenu, izaći na izbore. Izađite 17. travnja na izbore. Imate razloga jer ovo je lista i politička opcija koja vam nudi rješenja, koja ne nudi svađe i kratkotrajnu zabavu nakon koje slijedi plač iduće četiri godine. Mi vam nudimo rješenja i mi smo bili uvijek i jesmo i bit ćemo na vašoj strani”

Svojom snagom u Dalmaciji, NLM će dodatno osnažiti koaliciju Mosta i Suverenista, a suradnja bi, pored dodatnih zastupničkih mjesta, trebala osigurati nerasipanje glasova građana koji traže promjene.
Predstavljanje kandidata u 9. i 10. izbornoj jedinici te konkretnih mjera koje imaju prioritet u našem programu tek slijedi.

A sa danas održane konferencije za medije u Splitu, simbolično na mostu koji spaja Kampus i grad, upućen je poziv mladima i svim građanima da izađu na izbore i glasno kažu DA! promjenama koje su nužne za razvoj zdravog i održivog društva.

“Izlazimo osnaženi na izbore i neće se dogoditi rasipanje glasova, a jedini kojima bi to odgovaralo je HDZ. Pa na njihovu žalost, a na naše zadovoljstvo, izlazimo zajedno na izbore”

više sa konferencije za medije i u drugim portalima:

• dalmacija danas
• slobodna dalmacija
• nacional
• index.hr
• dalmatinski portal

Nezavisna lista mladih u Solinu počela je kao pokret mladih pojedinaca nezadovoljnih stanjem u svom gradu i sa željom za promjenama jer je od osnutka Republike Hrvatske solinska gradska vlast bila nepromijenjena.

Gotovo 2 mjeseca prije izbora 2017. godine ovaj pokret se pridružuje stranci NLM i pod tim imenom po prvi put ulaze u gradsko vijeće s čak 3 vijećnika od ukupno 21 vijećnika koliko ih je tada brojilo gradsko vijeće Solina. Svojim zalaganjem u gradskom vijeću, te prepoznatljivošću svojih članova u Solinu gdje djeluju više kao aktivisti, volonteri i borci za javno dobro, prije nego klasična stranka, udvostručili su broj mandata u gradskom vijeću na prošlim izborima 2021. godine, a uspjeh je još i veći ako uzmemo u obzir kako se broj vijećnika gradskog vijeća s ranijih 21 smanjio na 19 vijećnika.

Danas NLM u solinskom gradskom vijeću ima 6 od 19 članova i jedina su oporba vladajućem HDZ-u (8 vijećnika) koji drži većinu u GV u koaliciji sa strankama BS (2 vijećnika) i SDP (1 vijećnik).

Ivan je profesor povijesti i predsjednik ogranka Matice hrvatske u Solinu te je član NLM-a od samog početka. Bio je gradski vijećnik u oba mandata te je od 2021. do 2023. izvršavao i funkciju predsjednika gradskog vijeća. Ivana je magistra kemijskog inžinjerstva te član NLM-a od 2020. godine. Osim predsjedništva izabrani su i ostali članovi izvršnog odbora kojeg će ubuduće činiti Ivan Bekavac (tajnik), Nada Gavrić te Damir Bekavac.

U čemu god sam bila, od gospodarskog, bankarskog, obrazovnog do civilnog sektora, svrha mog djelovanja je da se stvari mijenjaju i budu bolje. Zato sam pred 10 godina ušla i u politiku. Zato ne volim isprazno politiziranje i igrice, no ponekad ipak treba znati odigrati dobar return.

Prošlo je pola mandata rada Skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Nikad teže HDZ nije se izborio za većinu, oporba je ‘puhala’ za vratom, a tako nastavljaju i u regionalnom parlamentu. Tim povodom predsjednica Glavnog odbora NLM-a Daša Dragnić dala je intervju za Dalmatinski portal. Daša je inače predsjednica kluba koalicije Nezavisne liste mladih – Pametno za Split i Dalmaciju – HSLS.

Dragnić je bila kandidatkinja za dožupanicu, uz Antu Pranića kao kandidata za župana. Za dlaku im je pobjegao ulazak u drugi krug izbora. Bila je i kandidatkinja za predsjednicu Županijske skupštine, ali se Domovinski pokret, konkretno Mate Šimundić, ‘izborio’ za to mjesto. Time je Domovinski pokret postao dio vladajuće većine.

Dragnić možda i ne odgovara slici klasične političarke, jer kako kaže, nije joj u prirodi kritika, kritike ili napada radi.

– U čemu god sam bila, od gospodarskog, bankarskog, obrazovnog do civilnog sektora, svrha mog djelovanja je da se stvari mijenjaju i budu bolje. Zato sam pred 10 godina ušla i u politiku. Zato ne volim isprazno politiziranje i igrice, no ponekad ipak treba znati odigrati dobar return – kaže.

Tako ste i odigrali ‘return’ na posljednjoj sjednici, ili nam se čini?

Tako je, haha. Kada su vladajući pokušali prebaciti točke rebalansa za nastavak sjednice, navodno, zato što smo se mi bunili zbog kratkog roka i količine materijala, a zapravo zato što nisu imali potrebnu većinu za izglasavanje, zatražila sam stanku, i nakon dogovora oporbe, izložila kontra prijedlog – da se prioritet da upravo raspravi o rebalansu i vezanim točkama.

Izlaskom oporbe prije glasanja o dnevnom redu, onemogućili smo da bude po njihovom. U konačnici smo postigli da se sve vrati u redovno stanje, poručivši time ‘imate većinu, ali nemojte nam prodavati bozu’.

Na zadnjoj sjednici ste, kao i obično, uz ukazivanje na neke pogreške u materijalima, dali cjeloviti osvrt na rebalans. Što biste istaknuli kao najznačajnije?

Imajući u vidu zadatosti proračuna (u kojem sama Županija nosi cca 29 posto, a 129 proračunskih korisnika cca 71 posto), naše kritike najčešće se odnose s jedne strane na razinu i kriterij uključivosti u kreiranje proračuna, odnosno politika, programa, projekata koji ga čine, nedostatnu informativnost dijela dokumenata i obrazloženja usprkos njihovoj opsežnosti, te nedostatnost alata praćenja i kontrole uspješnosti, famozni pokazatelji kojima svaki put ‘zamaram’ sve prisutne, no veseli me što se tu i primjećuju pomaci.

S druge strane, naglasak naše ocjene je na uravnoteženosti bilo po sektorskoj, bilo teritorijalnoj zastupljenosti, odnosno upitnoj procjeni oportuniteta/svrhovitosti ulaganja – u što i koliko, što je potrebnije i što bi dalo veći društveno-ekonomski efekt.

Primjerice?

Od Plana razvoja (strategije) SDŽ-a postavljam pitanje prave mjere, trebaju li nam baš tako veliki projekti/programi, ma koliko bili ‘lijepi’ i ma koliko bila ‘dobra prilika’ za njihovo financiranje, s obzirom da bi njihovo umjerenije planiranje ostavilo više prostora za neke ne tako atraktivne, ali zato temeljne i/ili nove potrebe? Konkretno, nitko pametan nije protiv Centra kompetitivnosti koji se realizira u Turističkoj (i Obrtničkoj) školi, dapače! No je li ga trebalo isplanirati tako ‘mega’ i stvoriti potrebu velikih ulaganja u neke od sadržaja koji su se mogli i drugačije osigurati (npr. hotel u sklopu), dok još uvijek muku mučimo sa školama u kojima učenici nemaju osnovne uvjete za boravak i rad (od krova, prozora, klime, opreme, igrališta/dvorana)?

Ili, sponzoriranje nekog događaja s recimo milijun kuna, dok istovremeno udruge s konkretnim programima za prioritetna društvena pitanja, dobivaju ‘dobre ruke’ 5.000 kuna, kao i sve koje se jave? Ili u slučaju trenda stalnog rasta ulaganja u razvoj propulzivnih sektora – turizma i IT-a, procjena kada je pravi trenutak da se, nakon stvaranja određene infrastrukture i poželjnog smjera, ti sektori počnu prepuštati samorazvoju za što definitivno imaju potencijal, a poticanje preusmjeri na neka druga područja/prioritete?“

Ovaj put ste uputili i neka pitanja i kritike zbog zaduživanja, posebice na predložene točke o jamstvu i kreditu za Centar za gospodarenje otpadom?

Po pitanju rebalansa, moja glavna kritika je bila da nema pregleda sadašnjeg i budućeg (nakon rebalansa) stanja, te dinamičke projekcije kreditnih obveza Županije i njenih potencijalnih obveza po izdanim jamstvima, po kojima se, bez obzira je li to eksplicitno navedeno u samim odlukama, očekuje stvaranje obveze Županije za povrat tih kredita. Iako vjerujem (ili se bar nadam) da izvršna vlast vodi o tome računa, smatramo nužnim da se takve odluke, a činjenica je da ih donosi Županijska skupština, donose temeljem raspolaganja svim podacima i informacijama. Potreba za tim to je veća kada u odnosu na prethodne godine iznos od zaduživanja značajno raste (ukupno 34 milijuna eura), a zbog većih rashoda i izdataka, ukupno 385,5 milijuna eura), proračun/rebalans ukazuje i na iskorištenje značajnog udjela akumulacije (viška prihoda, oko 14,4 milijuna eura) iz prethodnih godina.

Predočili ste i tablicu…

Da, po pitanju konkretnog kredita i jamstva, iz mora slova i brojki koje su nam dali, napravila sam jednostavni pregled informacija koje imamo i koje nam nedostaju pri donošenju tih odluka: Odgovore na postavljena pitanja na žalost nismo dobili, te smo glasali protiv. No, to ne znači da smo protiv uspostave Centra, odnosno cjelokupnog sustava za gospodarenje otpadom, dapače, odavno smo svjesni i vičemo da je gospodarenje otpadom goruća potreba. Nismo protiv ni zbog starih grijeha nečinjenja same ustanove Regionalnog centra za čisti okoliš i županijske vlasti, koji su od daleke 2005.godine kada je Centar osnovan, vidljivi u temeljnom kapitalu sada već od 7,2 milijuna eura iz županijskog proračuna, od čega je najveći dio otišao na plaće i troškove postojanja ove ustanove. Shvaćamo da je za pokretanje i realizaciju, s koliko god zakašnjenja se to događa, ako želimo da se konačno i ostvari, potrebno osigurati sredstva kako za sufinanciranje, tako i za premošćivanje vremenskog odmaka dobivanja bespovratnih sredstava.

Ipak, nije imala ruke podrške koalicije u zraku.

Glasali smo protiv, jer nemamo sve potrebne informacije za odgovorno donošenje takve odluke. Nadamo se da će skora tematska sjednica na ovu temu napokon dati odgovore na ova i mnoga druga pitanja rješavanja ovog problema na području cijele županije, uključujući i aktivnosti iz nadležnosti JLS-ova i svih nas, odnosno potrebu smanjivanja, odvajanja, uporabe i zbrinjavanja otpada.

Kako biste ocijenili proteklo razdoblje na polovici mandata i što očekujete u nastavku? Kakvi su Vaši planovi?

Moj je stav da ocjene, same za sebe, nisu svrha. Uvijek mi je bilo važnije da se kroz proces ocjenjivanja ukaže na greške i mogućnosti poboljšanja. Ne može se poreći da su ove dvije protekle godine na županijskoj razini bile aktivne,  nastavilo se i pokrenulo puno toga. Može se čak reći da je i politička kultura pokazivala znakove otklona od one banalne i isključive podjele na vladajuće i oporbu. No, može i treba bolje!

Gdje ima najviše prostora za pomak?

Najviše po pitanjima koje sam već prethodno spomenula, voljne transparentnosti, ne forme radi; uključivosti s ciljem najboljih rješenja za sve  uravnoteženosti i održivosti djelovanja, sustavnosti upravljanja – planiranja, realizacije i kontrole, kriterija javnog dobra, kao jedinog i bez iznimke. To su načela koja zastupamo mi kao Nezavisna lista mladih (NLM), ja i naša županijska koalicija.

Što se tiče konkretnih rezultata?

Istaknula bih kako je Županija  donijela brojne važne dokumente (uz Strategiju, Obalni plan, planove za zelenu tranziciju i za klimatske promjene) koje treba razrađivati i primjenjivati, a predstoje Masterplan prometa i izmjene i dopune Prostornog plana, koji bi trebali odražavati sve prethodno navedeno, Mreža i program javnih usluga prijevoza, jačanje i realizacija sustava gospodarenja otpadom i energetske tranzicije i učinkovitosti, Rehabilitacijski centar i Krizni centar za žrtve nasilja, realizacija zaključaka tematske sjednice o zdravstvu i o demografiji, koja tek predstoji… Dakle, pred nama je itekako puno posla!

A taj posao stiže u kontekstu ‘superizborne godine’.

Da, jer ušli smo u predizborno razdoblje, u 2024. nas očekuju parlamentarni, europski i predsjednički izbori, a u 2025. su lokalni izbori. Dakle, dvije predizborne godine u kojima vladajući na svim razinama žele pokazati svoju uspješnost, sve će prštati od aktivnosti, mjera, projekata, otvarat će se gradilišta, graditi ili obećavati sve što vam srce poželi. A, oporba će napadati iz svih oružja.

Gdje je Nezavisna lista mladih na tom putu?

Što se NLM-a tiče, od osnivanja 2016., narastao je do djelovanja u 4 županije i 41 vijećnika u općinskim/gradskim/županijskim vijećima, a naša četiri (grado)načelnika dokaz su da hoćemo i znamo, da se može i drugačije i bolje. I zato ćemo jačati i širiti se i dalje. Ne smatramo se jedinim nositeljem istine, niti želimo biti politički moralni monopolisti. Uvažavamo različitosti i tražimo dijalog sa svima koji dijele ista načela djelovanja.

‘Datum održavanja mogao bi biti simboličan, upravo suprotno duhu ‘aprililili’

Do sada smo svojim upornim radom i dobrim rezultatima dokazali da se ne šalimo! Nezavisna lista mladih (NLM) jest ozbiljna politička opcija koja je u Dalmaciji ostvarila odlične izborne rezultate na posljednjim lokalnim izborima.

Osim predsjedništva izabrani su i članovi glavnog odbora kojeg će ubuduće činiti Vedran Duvnjak, Željko Erceg , Anđelka Tomić , Zrinka Antunović Čotić, Matejas Jozipović te Daša Dragnić.

GRADONAČLENIK GRADA VRGORCA ZABRANIO KORIŠTENJE JEDNOKRATNE PLASTIČNE AMBALAŽE

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić u ponedjeljak je direktorima i ravnateljima gradskih ustanova dao naputak o zabrani korištenja plastične ambalaže u gradskim ustanovama kao i na gradskim manifestacijama, a nju bi trebala zamijeniti ambalaža od stakla i biorazgradivog papira.

Direktori i ravnatelji koje je Pranić jutros okupio dobili su naputak o prestanku konzumiranja flaširane vode na radnim sastancima u gradskoj upravi te na sjednicama Gradskog vijeća. Umjesto nje bi se ubuduće trebala servirati voda u staklenim vrčevima iz gradske vodovodne mreže.